Alfa hidroksilne kiseline (AHA) i beta hidroksilne kiseline (BHA) se u posljednje vrijeme jako često spominju. Riječ je o blagim kiselinama koje se koriste u tretmanima kozmetičkih salona, ali i u prodaji se nalazi sve više kozmetičkih proizvoda koji sadrže ove kiseline.
Za AHA i BHA kiseline se tvrdi puno toga. Vraćaju koži prirodnu svježinu, jačaju prirodnu barijeru i pojačavaju strukturu kože, ublažavaju reljefne nepravilnosti (poput ožiljaka nastalih kao posljedica akni), ujednačavaju ten kože, posvjetljuju ga i smanjuju znakove hiperpigmentacije, osjetno zaglađuju površinu kože, stimuliraju sintezu kolagena i hijaluronske kiseline, ublažavaju probleme masne i nečiste kože itd.
U nastavku pročitajte što su to AHA i BHA kiseline, kako ih koristiti, koja je razlika između njih i na kraju – rade li baš sve ovo što sam gore navela.
AHA kiseline
AHA kiseline uklanjaju površinski “ljepljivi” sloj kože koji drži odumrle stanice na površini lica i tako brže čiste i regeneriraju kožu. Kod korištenja AHA kiselina normalno je da osjećate peckanje i toplinu na koži, ili da se koža blago crveni.
Nazivaju se i voćnim kiselinama, a najpoznatije od njih su glikolna, limunska, jabučna/malična i mliječna kiselina.
Ove kiseline su hidrofilne što znači da su topive samo u vodi i da ne prodiru kroz sebum, već prolaze samo u područja stanica s vodom. AHA kiseline svojim djelovanjem otapaju međustanične spojeve koji povezuju odumrle stanice kože i tako omogućuju njihovo ljuštenje. Osim toga, imaju hidratantno djelovanje i potiču proizvodnju kolagena.
Proizvode s AHA kiselinom možete koristiti za njegu i revitalizaciju suhe do normalne kože i smanjivanje pigmentnih i reljefnih nepravilnosti svih tipova kože. Koncentracija kiseline u tim proizvodima je do 10 %, sve iznad toga nije sigurno za samostalnu upotrebu.
BHA kiseline
Iako ovoj skupini pripadaju četiri kiseline, kada se spominju BHA kiseline, u dermatološkim i kozmetičkim krugovima se isključivo misli na salicilnu kiselinu. Ona ima veću molekulsku masu i njezino djelovanje uzrokuje manje popratnih reakcija na koži.
Salicilna kiselina je pogodna za one koji imaju masnu kožu. Otapa sebum kože i prodire duboko u pore. Sadrže je proizvodi kojima se tretiraju akne, psorijaza, keratoza i bradavice.
Za razliku od AHA kiselina koje razgrađuju veze između odumrlih stanica, salicilna kiselina otvara same stanice i čisti začepljene pore. Djeluje antibakterijski i protuupalno, smanjuje nastajanje akni, prištića i mitesera te regulira izlučivanje sebuma.
BHA kiseline se prvenstveno preporučuju za poboljšanje stanja mješovite do masne kože sklone nastajanju nečistoća, a pogodne su i za dubinsko čišćenje svih ostalih tipova kože.
Na području Europske unije, dozvoljena koncentracija salicilne kiseline u proizvodima je do 2%.
Kako ih koristiti
AHA kiseline imaju nježnije djelovanje (unatoč blagom peckanju i crvenilu do kojeg dolazi nakon njihovog nanošenja) i prirodni sebum na površini ostaje netaknut pa one imaju bolji učinak na tanjoj i suhoj koži.
Za razliku od njih, BHA kiseline učinkovito otapaju sebum i ne djeluju samo na površini, nego prodiru u dublje slojeve kože i duboko u pore.
Važno je napomenuti da proizvode na bazi voćnih kiselina ili salicilne kiseline trebate izbjegavati ako imate vrlo tanku i jako osjetljivu kožu, ako ste trudne, dojite ili imate herpes.
Nije preporučljivo istovremeno koristiti AHA i BHA kiseline. Na primjer, možete ih upotrebljavati tako da jednu večer nanosite jednu, a drugu večer drugu kiselinu. Ili ujutro jednu, a navečer drugu.
Kako god koristili ove kiseline, obavezno koristite zaštitu od sunca jer je nakon tretmana kiselinama povećana osjetljivost kože na sunce.
Krema sa zaštitnim faktorom 20 ili više obavezna je tijekom korištenja AHA/BHA kiselina, a preporučljivo je koristiti je i tjedan ili dva nakon prestanka njihovog korištenja.
Idealno vrijeme za tretman alfa i beta hidroksilnim kiselinama je jesenski i zimski period jer je sunce tada slabije.
Još jedna napomena, da ne bude zabune. Ove kiseline su eksfolijanti, imaju učinak kao i piling i nakon njih obavezno nanosite proizvode koje inače koristite za hidrataciju kože.
A sad moje iskustvo. Kad je salicilna kiselina u pitanju, uglavnom sam koristila gelove za čišćenje lica koji su imali tu kiselinu u svom sastavu. Ten je bio malo ujednačeniji i imala sam manje prištića, ali ništa spektakularno. Možda i zbog toga što ti gelovi nisu sadržavali značajniji postotak salicilne kiseline.
Iskustvo s AHA kiselinama, točnije glikolnom kiselinom, druga je priča. Koristila sam dermoaktivne koncentrirane kapi s glikolnom kiselinom i mogu potvrditi da mi je koža izgledala čvrsto, zaglađeno i svježije, a ten je bio ujednačeniji.
Kapi sam koristila oko mjesec dana, svaku večer. Toliko mi je otprilike trajala bočica od 15 ml. Trenutno koristim kapi s hijaluronskom kiselinom, a nakon toga se opet vraćam glikolnoj. Ili ću ih kombinirati, ako se ove s hijaluronskom kiselinom pokažu kao dobre. 🙂
Imate li iskustva s ovim kiselinama, i ako imate, jeste li zadovoljni učinkom?
Odgovori