Ako provodite sate uz računalo, sigurno se nekad dogodilo da vas oči žare, peckaju ili suze, da postanu crvene i da se pojavi i glavobolja. Svi znamo da nije dobro provoditi previše vremena uz računalo ili mobitel, ali koga briga, je l’?
Pa moramo raditi, moramo dogovoriti sastanak ili kavu, platiti račune, objaviti novu sliku na Instagramu, provjeriti Facebook, pregledati bezbroj videa s različitim vježbama (iako je 90% vjerojatnosti da ih nikad nećemo isprobati) i još tisuću stvari.
Ali zašto nije dobro provoditi previše vremena uz ekrane naših uređaja? Nedavno sam bila na oftalmološkom pregledu i prvi put sam čula za plavo svjetlo – u smislu da ono posebno šteti našim očima. Oftalmolog se kratko osvrnuo na to i spomenuo neki prijedlog kako se zaštititi.
Ne znam jeste li vi upoznati s tim ili sam ja jedina koja je prvi put čula da je plava svjetlost posebno štetna, ali sam odlučila malo više istražiti o tome. Ako vas zanima što sam otkrila nastavite čitati.
Izvori plavog svjetla
HEV svjetlost (High energy visible light) prisutna je i u sunčevoj svjetlosti, emitiraju je štedne žarulje, a ima je i u bijelom LED svjetlu koje je prisutno u ekranima televizora, monitora, računala, tableta, pametnih mobitela i drugih digitalnih uređaja.
Utječe na san
Svjetlost plavičastog spektra je korisna, ali za vrijeme dana. Podiže raspoloženje i pozornost te skraćuje vrijeme reakcije, ali noću je štetna.
Ljudski organizam se ravna prema bioritmu od 24 sata, a on je usklađen s pojavom dana i noći. Taj ritam se zove cirkadijski ritam i on se donekle prilagođava čimbenicima u okolišu, a najvažniji od njih je pojava dnevnog svjetla.
Npr. ako se budimo u 7 h ujutro, najbolju budnost ćemo imati oko 10 h, vrijeme reakcije će nam biti najkraće oko 15 h, fizički smo najspremniji oko 17 h, a tlak i tjelesna temperatura su nam najviši oko 19 h. Oko 21 h kreće lučenje hormona melatonina i započinje priprema za san. U najdubljem snu smo oko 2 h noću, a oko 4 ujutro imamo najnižu tjelesnu temperaturu. Oko 7 h počinje naše buđenje i kraj lučenja melatonina.
Kakve veze sa svim tim ima plavo svjetlo? Prisutnost plave svjetlosti suzbija proizvodnju melatonina koji je jedan od regulatora cirkadijskog ritma. Plavo svjetlo je posebno učinkovito u narušavanju ritma jer naše tijelo pod njegovim utjecajem funkcionira kao po danu i dolazi do nesanice.
Dugotrajno narušavanje cirkadijskog ritma može dovesti do negativnih učinaka na naše zdravlje, poput povećane sklonosti prema dijabetesu, prekomjernoj težini, kardiovaskularnim bolestima, kroničnom umoru, nesanici i depresiji.
Slabi vid
Plavo svjetlo ima manju valnu duljinu od crvenog i žutog svjetla, ali ima veću energiju pa time i prodornost. Naša rožnica i leća inače imaju dobru UV zaštitu, ali slabo blokiraju plavi spektar. U tom slučaju visokoenergetske zrake lako probijaju u dubinu oka do žute pjege – dijela mrežnice odgovornog za oštrinu vida.
Dugotrajna izloženost plavoj svjetlosti dovodi do postupnog propadanja naših vidnih stanica, a najviše štete može donijeti mlađim osobama. Zašto? Zato što leća oka s vremenom postaje sve žuća i tako djelomično štiti vidne stanice od UV i plavog svjetla, ali taj prirodni mehanizam zaštite postaje efikasan tek nakon 20. godine života. Zbog toga su mlađe osobe posebno osjetljive.
Kako se zaštititi
Kao što sam već napisala, oftalmolog mi je dao jedan prijedlog kako se mogu zaštititi od plave svjetlosti. Riječ je o naočalama čija stakla imaju sloj koji ne propušta plavu svjetlost.
On je spominjao neke velike iznose, ali koliko sam uspjela pronaći, takve naočale koštaju par stotina kuna. Stakla imaju antirefleks sloj i zaštitne filtere koji blokiraju plavu svjetlost pa ublažavaju odsjaj ekrana i smanjuju naprezanje očiju.
Od svih naših dragih uređaja, najveći problem je mobitel. Ne znam postoji li osoba koja ima mobitel, a ne nosi ga sa sobom u krevet. Ako postoji – svaka čast. Kod oftalmologa sam napokon skužila i zašto mi mobitel želi filtrirati plavo svjetlo. 😀
Ne znam jeste to primijetili i postoji li kod vas ta opcija, ali većina novijih pametnih mobitela ima taj “filtar plavog svjetla”. Ako vaš mobitel nema te opcije, postoje brojne aplikacije za to i sve su jako jednostavne.
Jedna od njih je aplikacija pod nazivom Night Mode. Pomoću nje možete filtrirati boju, a sadrži i timer pa možete programirati kada će se aplikacija automatski uključiti.
Postoji i softver koji će isto učiniti i na vašim računalima. Možete isprobati npr. G.lux ili PC SunScreen.
Znam da nije lako, ali svakako pokušajte barem pola sata prije spavanja ostaviti elektroničke uređaje po strani.
Sad kad ste stigli do kraja, prije nego ostavite svoje mobitele ili računala, zašto ne biste podijelili članak s prijateljima i upoznali ih s tim koliko je štetna plava svjetlost? 🙂
Pozdrav,
Evo ja provodim cijeli svoj radni dan na kompu, ima li onda smisla da ukljucim taj night mode da mi bude uključen cijeli vrijeme. Dali ima smisla to preko dana? Zahvaljujuem unaprijed na odgovoru.
Pozdrav Antonio! 🙂 Plavo svjetlo digitalnih uređaja štetnije je tijekom noći jer naše tijelo pod njegovim utjecajem funkcionira kao po danu pa se tako narušava bioritam organizma koji je usklađen s pojavom dana i noći. Ali svakako možeš ostaviti uključen night mode cijelo vrijeme. Ja laptop izbjegavam koristiti noću, ali na mobitelu mi je uvijek uključen filter plavog svjetla, bez obzira na to koje je doba dana.